Graševina

Vino graševina

Graševina je u vinogradarskom sortimentu Hrvatske zacijelo najzastupljenija vinska sorta bijeloga grožđa. U kontinentalnim vinogorjima Hrvatske našla je drugu domovinu, sličnu onoj iz koje potječe (Francuska), pa nije slučajno da je Pravilnikom (NN 159/04.) uvrštena među preporučene kultivare u svim podregijama regije Kontinentalna Hrvatska. Za graševinu se pretpostavlja da je porijeklom iz srednje Europe, ali se toliko udomaćilo kod nas da je mnogi smatraju autohtonom sortom. U Hrvatskoj je to jedna od najpopularnijih bijelih sorti. Vino graševine je najčešće slamnatožute boje, izraženog mirisa, suho, srednjeg sadržaja alkohola i ekstrakta, ugodno gorkasto i već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine. S obzirom na veličinu utjecaja pedoklimatskih uvjeta na aromu vina, uz varijetalnu oznaku graševina često se navodi i regionalna (pr. Graševina slavonska ili Graševina erdutska, ovisno o vinogorju).

Najviše se proizvodi na vinorodnim područjima koja su nekada bila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, uz RH, RSl. i Mađarsku još i u sjevernim vinorodnim područjima Italije, u Austriji, Češkoj i Slovačkoj te u Njemačkoj pod imenom Riesling italico i Welsh riesling. U Francuskoj, iz koje, kao što je već istaknuto, vuče svoje podrijetlo, uzgaja se u sjevernim vinorodnim područjima, gdje se i inače pretežito uzgajaju bijeli kultivari. Na kraju spomenimo da se u Kutjevu, najpoznatijem hrvatskom središtu proizvodnje graševine, od 2001. godine održava stručno-znanstveni skup pod imenom „Dani graševine” kojemu je uz promidžbu proizvodnje i potrošnje vina iz ovog kultivara zadaća odgovoriti na brojna aktualna i značajna stručna pitanja.

Drugi nazivi: Grašica, Riesling italico, Laški rizling, Welschriesling, Olasz Rizling i Rizling Vlašsky.