O Križevcima

Križevci

Križevci, taj mali grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten ispod pitomih obronaka vinorodne planine Kalnik. Vlastitu povijest ispisuje na svojim fasadama, na prepoznatljivim ulicama i trgovima, u krošnjama kestena i gornjogradskih platana, ispisuje ju na tornjevima svojih starodrevnih crkava i što je najvažnije u sjećanjima svojih stanovnika. Dušu grada osjetit će i oni koji prvi put u njega navrate, jer grad se svojom ljepotom otvara svakom bez iznimke. Okružen u vječnoj ljubavi sa svojim selima i zaselcima, gotovo ladanjskim šarmom kočoperi se sa svojih osam zvonika u tišini slikovnog pejzaža.

Već od 12. st. Križevci postaju administrativni centar kao središte jedne od najvećih županije koja je obuhvaćala prostor gotovo polovice današnje sjeverne Hrvatske. U srednjem vijeku tu se održavaju hrvatski državni sabori, što samo govori o njegovoj važnosti.

Križevci

Sve to pamti Sv. Križ, najstarija crkva ovih prostora po kojoj je navodno i sam grad dobio ime. Nastao u imenu Križa, grad je dobio mjesto duhovnosti i pobožnosti u kojem su nicali samostani augustinaca, pavlina i franjevaca. Ali to je i grad u kojem se rodio slavljeni treći hrvatski svetac sv. Marko Križevčanin. Plejadu znamenitih Križevčana nastavljaju brojni velikani čija imena danas nose križevačke ulice i trgovi. Slavu Križevaca pronijelo je i nekadašnje Kraljevsko šumarsko i gospodarsko učilište, osnovano 1860. kao najstarija poljoprivredna škola u ovom dijelu jugoistočne Europe, koja i danas školuje buduće poljoprivredne stručnjake.

Križevci su poznati kao sjedište jedine grkokatoličke biskupije koju krasi biskupski dvor i neogotička katedrala ispunjena remek djelima slikarstva, umjetničkog obrta i graditeljstva.

Ali slava Križevaca pronosilo je i vino!

-1862. održana je prva izložba vina. Devet izlagača izložilo je 33 vrste vina. Već 1866. nagrađena su u Beču vina križevačkog trgovca Gjuraševića i baruna Ožegovića. Te uspjehe u 19. st. Nastavljaju i drugi poznati Križevčani koji su imali svoje vinograde na širem prostoru obronaka Kalnika kao npr. Operni pjevač Albert Štriga i veleposjednik Josip Kiepach kao jedan od najvećih proizvođača.

Križevačka Gospodarska podružnica organizirala je u Zagrebu 1905. izložbu vina iz vinorodnih predjela križevačke okolice. Tadašnji Gospodarski list zapisao je da su na izložbi bile predstavljene slijedeće vrste vina: traminac, frankovka, portugizac, graševina, muškat, dišuča (mirisna) ranina (rana sorta), bijela mješavina sorti, kraljevina, zelenka i silvanac. Zbog dobrog vina u križevački kraj navraćaju između dva svjetska rata brojni trgovci vinom iz Češke i Austrije, a od otkupljenog vina nastali su i neki od ponajboljih konjaka u to vrijeme. Vino je pomalo postalo subjekt društvenog života. Ono je zbližavalo ljude, razigravalo njihova srca, poticalo na veselje i pjesmu.